Dolaskom graha u Evropu u 16 stoljeću bjelančevine su postale dostupne svima, zbog čega su ljudi postali zdraviji i snažniji. To je izvuklo Evropu iz mračnog srednjek vieka smatra Eko.
Sve vrste Graha, od bijelog, crnog, crvenog, trešnjevca , sadrže vrlo malo masnoća i kalorija, a odličan su izvor vlakana koja snižavaju holesterol. Vlakna iz graha sprečavaju nagli porast šećera u krvi nakon obroka zbog čega se naročito preporučuje dijabetičarima, ali i svima koji žele smršaviti.
Grah takođe smanjuje rizik od srčanih bolesti za 82%. Iznimno je bogat mineralima, naročito bakrom, željezom, fosforom i manganom. Dobar je izvor vitamina B grupe, a u kombinaciji sa kislim kupusom ili povrćem sjajno se nadopunjuje.
Naime grah je siromašan vitaminom C dok ga kiseli kupus ima u izobolju. Kombinacije graha sa cjelovitim žitaricama tjelu daje gotovo sve potrebne bjelančevine pa su odlična hrana za vegetarijance.
Jela od graha i žitarica jedu se po cijelome svijetu. Meksikanci grah često kombiniraju sa kukuruzom ili njime pune tortilje od kukurznog brašna.
U Indiji se grah i riža peipremaju u kokosovom mlijeku a poznati kubanski prilog "Congri" priprema se od graha, riže, luka i zažina.
No comments:
Post a Comment